Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science)




НазваOceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science)
старонка1/6
Дата канвертавання09.12.2012
Памер204.04 Kb.
ТыпДокументы
  1   2   3   4   5   6
Povijest istraživanja mora i morskog ribarstva

Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić


Oceanografija (oceanologija ili znanost o moru eng. marine science)


je multidiscipinarna znanost koja proučava svjetsko more. Dijeli se na:

  • fizičku (fizika mora),

  • kemijsku (kemija mora),

  • biološku (biologija mora),

  • geološku oceanografiju (geologija mora),

  • meteorološku.


Zadaci oceanografije

Potrebe čovječanstva traže sve veće iskorištavanje mora i podmorja. Sve to pred oceanografiju postavlja nove zadatke:

  • usvajanje ekonomičnih procesa desalinizacije morske vode kako bi se osigurale zalihe slatke vode,

  • upoznavanje biljnog i životinjskog svijeta mora radi njihovog što racionalnijeg iskorištavanja kao izvora hrane,

  • traženje i iskorištavanje izvora energije i nalazišta rudnoga blaga,

  • iskorištavanje energetskih potencijala mora (morskih struja, valova i toplinske energije) i praćenje kvalitete morske vode te zaštita od zagađenja.


Razlozi razvoja oceanografije - uvijek je bio uvjetovan potrebama čovječanstva. U početku su ljudi iz straha i znatiželje htjeli upoznati more. Tako su prvi ljudi ustvari bili i prvi oceanografi. Sakupljanje frane (ribolov), trgovina seobe i sl. Zahtjevalo je od ljudi bolje poznavanje oceana. Oceanografija je tada isključivo služila potrebama plovidbe i iskorištavanju prirodnih bogatstava mora, prvenstveno ribljeg fonda. Za ribolov vrlo je značajno poznavanje slanosti, temperature i sadržaja hranjivih soli na pojedinim područjima, kao indikatora ribljeg bogatstva. Pomorci su radi sigurnosti plovidbe bili zainteresirani za rezultate oceanografskih ispitivanja pa su mnogi od njih neposredno ili posredno pridonijeli razvoju oceanografije. Na osnovi podataka o morskim strujama, valovima, morskim mijenama i drugim oceanografskim elementima, pomorci su odabirali sigurniju plovidbenu rutu. Gustoća (slanost) morske vode važan je faktor pri krcanju tereta u brod zbog određivanja brodskog gaza.


Nesrazmjer između prvih karata i našeg mišljenja o prvim civilizacijama

Povjesničari pretpostavljaju da prve su civilizacije imale karte naprednije nego što su bile grčke ili egipatske karte. Njihovo postojanje i točnost nije u skladu sa spoznajom koju su te civilizacije, prema povijesničarima, imale o svijetu. Npr. turske mape iz 1559 imaju gotovo savršeno ucrtanu Sjevernu Ameriku, pa čak i most koji je prije 10 000 godina spajao Aljasku i Sibir. Eskimi su, bez ikakvih uređaja za mjerenje, imali karte koje su precizne gotovo kao današnje.


Odakle takav nesrazmjer?

  • Pomorski narodi kao npr. Španjolci čuvali su svoje karte u kraljevskim trezorima, a kojpije su se djelile samo pouzdanim kapetanima. Takva tajnost, a time i rijetkost, razlog je što su se mnoge stare karte zagubile i time povjesničarima otežale posao.

  • Izrada lažnih karata koje su imale namjeru zavarati neprijatelje.



Faze razvoja oceanografije


U povijesnom razvoju oceanografije postoji pet faza:


1. Klasično doba oceanografije - od pojave prvih plovila do početka renesanse (oko 30 000 pne do 1400):

  • najstarije spoznaje razvoju oceanografije - Indijanci i Polinezijci su još u prahistoriji poznavali i služili se strujama i vjetrovima;

  • plovidba Feničana, Grka i Vikinga

  • razvoj klasične grčke znanosti (Aristotel, Ptolomej, Eratosten, Hiparh, Strabo);


2. Predchallengersko doba (1400-1872) - razdoblje od početka renesanse do oko polovice 19. stoljeća

  • zlatno doba u hidrografiji, velika putovanja i otkrića, kontinenata, kolonizacija i razvoj trgovine...:

  • putovanja J. Cooka u pratnji istraživača;

  • razvoj prirodnih znanosti - razdoblje velikih znanstvenika: Lamarck, St.Hilaire...;

  • 1859 Darwin se ukrcao na petogodišnje putovanje brodom Beagle južnim Atlantikom;

  • Forbes na brodu Beacon tvrdi da je ispod 600m azoik tj. zona bez života

  • Marcetov princip – švicarski kemičar otkriva da su odnosi sastojak u moru stalni


3. Challengersko doba (1872-1876)

  • Huxley otkiva prasluz u morskom mulju – britanska vlada osigurava novac, a mornarica korvetu Challenger (1872-1876)



  1. Poslijechallengersko doba (1876-1967):

  • osnivanje oceanografskog muzeja u Monte Carlu;

  • arktička ekspedicija brodom Fram (Amundsen, Nansen i Sverdrup);

  • Aime preokretni termometar za mjerenje temperature mora;

  • Forchhamer eksperimentalno potvrđuje Marcetov zakon;

  • Dittmar usavršava analitičke postupke za sastav mora;

  • Winkler 1888 pronalazi jednostavnu titracijsku metodu za određivanje kisika otopljeog u moru;

  • Buch istražuje ravnotežno stanje ugljik dioksida u vodi;

  • talijanski opat Secchi pronalazi jednostavnu napravu za mjerenje prozirnosti mora;

  • Forel-Ulleova ljestvica boja mora;

  • Knudsenove tablice saliniteta mora;

  • brojne ekspedicije: Discovery, Gauss, Meteor; Challenger II...;

  • Calypso i Cousteau...




  1. Glomar-challengersko doba (1967-):

  • 1964 započinje međunarodni projekt bušenja oceana (IPOD) brodom Glomar Challenger (1967-1984) ekspedicija;



Klasično doba oceanografije (oko 30 000 pne do 1400)


Kameno doba

prva je kulturna etapa u čovjekovom napretku, kada su ljudi koristili kameno oruđe i oružje. Još u rano i srednje kameno doba (paleolit) kameno doba ljudi su kretali u “istraživanja” nastojeći upoznati tajne prirode i života u njoj, pa tako i more i život u moru. Prije oko 30 000 godina ljudske civilizacije duž zapadne obale Pacifika počele su migrirati preko velikih prostranstava Pacifika. Ne zna se točno što je potknulo te seobe, moguće plemenski ratovi, epidemije blesti, potraga za hranom ili prirodne nepogode. Seobe su trajale sve do prije 500 godina kada su Polinežani naselili Havaje.

Njihove seobe označavaju početak ocenografskih observacija, te svjedoče o ljudima koji su živjeli u potpunom skladu s morem.


Oko 10 000 godina p.n.e. Zapadna je Europa kolonizirana doseljenicima iz Afrike koji su morali prijeći Gibraltarski tjesnac (oko 10 km). Prvo zabilježeno putovanje morem datira iz 7250 godine p.n.e. Od tada datiraju nađeni dokazi o trgovini između grčkog kopna i egejskog otoka Melos.


Kako su se razvili prvi brodovi?

Isprva su vjerojatno to bila obična debla stabala, na kojima je čovjek jašio i tjerao ih pokretima ruku i nogu ili pak puštao da ih se nosi niz vodu.


U takvom bi se plovilu čovjek (i teret) brzo smočio i nije mogao dugo izdržati (gubitak tjelesne topline), pa ga zamijenjuje izdubljenim deblom. Ljudi iz paleolita znali su i da izdubljeno deblo pluta bolje od punog.

Također počinje da takva plovila tjera ne samo pokretima svojih ruku nego i nekim zgodnijim sredstvom, motkom ili lopatom. Tako je naučio da pravi i koristi veslo. Za pretpostaviti je: kada je vjetar puhao, a na brodu su bila razapeta prokisla odijela, ona bi davala brodu dodatnu brzinu bez ljudskih napora. Tako su sami slučajevi mornarskog života doveli do otkrića jedra


Plovila iz jednog komada postala su preteška za izradu i manipuliranje, pa u neolitiku (kasno kameno doba) dolazi do pojave plovila izrađenih od više drvenih komada i brodova oblikovanih od šiblja presvučenih kožama.


Neolit je na istočnom Sredozemlju trajao do oko 5 000 do 3 000 godine prije nove ere.


Od 4000 godina p.n.e., a možda i ranije, do oko 2000 Polinežani su izrađivali složene brodove na kojima su mogli živjeti ljudi i životinje. Koristili su ih za transoceanska putovanja u kolinizaciji pacifičkih otoka. Za navigaciju su koristili zvijezde, plimu, valove i struje. Polinežani su izrađivali prve navigacijske ili oceanografske karte zvane karte od štapića. Polinežani su prenosili znanje o moru usmeno i predajom karata.


Navigacijska karta stanovnika Marshallovih otoka izrađena od bambusa i školjaka (ili čvorova konopa). Školjke predstavljaju otoke, a bambusovi prutovi mrtvo more oceana i složene struje. Savinuti prutići - razbijanje oceanskih valova oko otoka.


Krajem neolitika civilizacija na Srednjem Istoku značajno je napredovala. Koji je jedan od preduvjeta napretka?

Podjela rada - osim poljoprivrednika javljaju se i zanatlije, te trgovci.


Bakreno i brončano doba

je razdoblje u razvoju ljudske civilizacije kada ljudi počinju koristiti broncu. Ono nije počelo u svim krajevima istovremeno. Stanovnici južne Europe doznali su oko 3000 godina prije naše ere za broncu, a sjeverne i zapadne tek tisuću godina poslije.


Mezopotamija

Prije 5000 ili 6000 p.n.e. Sumerani su nastanili Babiloniju na jugu Mezopotamije. Poznavali su kotač (3500 p.n.e. imali kola s kotačima) i klinasto pismo. Pronađena je glinena pločica s ugraviranom kartom koja datira iz 2500 p.n.e. U starom Babilonu postavljeni su temelji astrologije koja se kao znanost razvila poslije. Slična se civilizacija razvila i u Kini, te u Egiptu. Sumerane su pokorili Semiti iz Akkada, koji su osnovali prvo Babilonsko Carstvo, koje je kasnije palo pred Asircima koji su vladali tisuću godina. Asirci nisu mnogo trgovali niti su napustili ratarstvo da bi postali zanatlije. Asirija je bila kopnena zemlja koja prevlast nad zapadnom Azijom nije mogla ostvariti bez pristupa u Sredozemlje koje je tada držalo niz feničkih gradova, među njima Tir i Sidon. Oko 1700 godine p.n.e. nomadska plemena iz graničnog područja Mezopotamije (Skiti, Parti, Arijci...), došli su u Babiloniju, vjerojatno kao plaćenička vojska i donijeli sa sobom konja. Tisuću godina kasnije pod zajedničkim imenom Perzijanci pokorit će Asirce i uništiti glavni grad Ninivu. Oko 500 godine p.n.e. pod vodstvom Kira postali su najveće carstvo koje je svijet do tada vidio. Kir je pokorio narod Babilona, feničke i grčke gradove Male Azije. Odlučivši da od Perzije napravi veliku pomorsku silu, Kirov naslijednik Darije poslao je ekspediciju pod vodstvom Scylaxa da istraži Indijski ocean od Sueza do Inda.


Egipat

Ljudi drevnog Egipta obrađivali su broncu, željezo, zlato i srebro, te putovali radi trgovine duž obale Nila sve do Sudana i Crvenog mora. Po egipatskim crtežima zna se da su 5000 godina p.n.e imali brodove s jarbolom i jedrom, visokog pramca i veslom za kormilarenje. Brodovi kraljice Hatšepsut oko 1500 godine p.n.e bili su napredniji tipovi brodova, dugi oko 18 metara, s po 15 veslača na svakoj strani.


Oko 500 godine p.n.e. faraon je poslao velikaša Hannu (feničanin) na ekspediciju u nepoznate zemlje. Njegov je zadatak bio da odvede brodove do zemlje Punt (Somalija). Hannu je imao vojsku od 3000 ljudi kao zaštitu ekspediciji. Hanno je tvrdio da je oplovio Afriku i opazio da je u podne Sunce bilo na sjeveru. Učeni ljudi su mu se smijali ali danas to uzimamo kao dokaz da je stvarno izveo to putovanje.


Kretsko-minojska kultura i Mikenska Grčka

Krećani su u to vrijeme živjeli u željeznom dobu. Smatra se da su kao i Fenićani potekli od semitskih plemena Arabije iako su nazvani Egejci (Grci). Njihova civilizacija ovisila je o moru. U Sredozemlju su se brodovi upotrebljavali od 7000 godina p.n.e., a možda i ranije, a oko 3500 godina p.n.e. trgovina između Krete i Egipta bila je u punom zamahu. Kako su se Egipćani plašili pomorskog života robu su uglavnom prevozili Krećani. Njihovi su se morski putovi pružali u svi pravcima Sredozemlja. Nije poznato kako su Krećani određivali smjer puta ali se pretpostavlja da su se orijentirali prema Suncu i zvijezdama, a moguće i pticama selicama za njihovih sezonskih letova. Nakon propasti Mikenske civilizacije u 12 stoljeću p.n.e. Grčka ulazi u mračno doba o koje se malo zna sve do 8. stoljeća p.n.e.


Fenikija

Feničani koji su prvobitno nastanjivali Palestinu bili su Kaananci Starog zavjeta. Kada su Izraelci osvojili Palestinu, a Feničani su se nastanili sjevernije na području današnje Sirije i Libanona. Njihovi gradovi poput Jerihona, Jeruzalema, postojali su i prije 3000 godina p.n.e. Oko 1400 p.n.e. Feničani su postali gospodari Sredozemlja i vladali su njime oko tisuću godina. Budući da su se plašili konkurencije, Feničani su krivotvorili priče o putovanjima i porijeklu njihove robe. Danas se zna da su prošli kroz Heraklove stupove i uplovili u Atlantik. No mora da su putovali i mnogo dalje jer su im putovanja trajala i po tri godine, a paunove su mogli donijeti jedino iz Ceylona ili Indije. Prema zapisima Herodota u “Povijesti” 600 godine p.n.e. egipatski faraon Neho poslao je Feničane na ekspediciju. Oni su oplovili Afriku i uplovili kroz Heraklove stupove. To što su znali da će kad oplove Afriku proći kroz Gibraltar navodi nas na pomisao da je oblik kontinenta bio poznat. Kasnije je bilo još sličnih ekspedicija (Hanno). Odlazili su i do Engleske po kositar. Prve feničke karte datiraju još od 1555. godine p.n.e. Bile su nacrtane rukom i nikadih nisu predavali strancima. Nepoznata područja prikazivana su u indigo plavoj boji. Bili su vješti u astronomskoj navigaciji.


Fenikija je nestala kao samostalna država 64 p.n.e. Kada su je Rimljani pripojili svojoj provinciji Siriji, ali je opadanje njene moći počelo 333 p.n.e. Kada je Aleksandar Veliki upao na područje Fenikije. No ostavili su nam neprocjenjivo naslijeđe. Bili su pravi genijalci navigacije i bez njihove superiornosti u poznavanju mora, koju su predali Grcima, zapadna se civilizacija (koja je nastala na grčkoj kulturi) ne bi razvila na isti način.Jedno stoljeće kasnije Kartažani (fenička kolonija) su pokušali obići Afriku u suprotnom pravcu. Vođa ekspedicije Sataspes, bio je osuđen na smrt, ali mu je obećano da će biti pomilovan ako mu to uspije. Plovio je nekoliko mjeseci prema jugu ali mu se ispriječio vjetar suprotnog smjera. Obeshrabren se vratio i izvijestio da je vidio male crne ljude koji su uzgajali goveda i bili obučeni u palmino lišće, vjerojatno domorodce obale Gvineje. Sataspes je pogubljen, a tek je 2000 godina kasnije Bartolomeo Diaz oplovio zapadnu obalu Afrike u smjeru zapad-istok obišavši Olujni rt, današnji rt Dobre nade. Kada su Rimljani 146 godine p.n.e. Razorili Kartagu, uništili su i knjižnicu s oko 100 000 naslova.


Grčka

Rane civilizacije na Mediteranu, uključujući Grke, ostavili su nam mnoge mitove koji uključuju bogove i božice koji su vladali prirodom (npr. Posejdon s trozubom). Također su poznate i mnoge legende poput Jazona i Argonauta.


Između 8. i 6. stoljeća p.n.e. Grci počinju ploviti izva Egejskog mora, ali nisu izlazili iz Mediterana sve do 4. stoljeća p.n.e. U 4. stoljeću p.n.e. ekspedicija koju je vodio Piteja, ističe se kao prvo istraživačko putovanje znanstvenog karaktera. Piteja je bio astronom i opremio je brod na svoj račun. Krenuo je iz Marseillesa, te oplovio Španjolski i Britanju. On je opisao uvjete koji vladaju na sjevernim morima – gusto i želatinozno more poput meduza(možda i Arktika – opisuje 24 satni dan u ljetnom solsticiju).


Do 4. stoljeća p.n.e. Grci vjeruju da je Thalassa (Sredozemno more) okruženo kopnom i opasano velikom beskrajnom rijekom Oceanusom. Kako su do toga došli? Grčki su pomorci zvan Gibraltarskog tjesnaca zapazili jaku struju koja ide sa sjevera na jug i mislili su da se radi o vrlo velikoj rijeci (jer su poznavali jake struje samo na rijekama). Grčka riječ za rijeku je okeano, što je korijen naše riječi ocean.


No većina karata koje potječu iz 4. stoljeća p.n.e. prikazuju Zemlju kao sferu. Na mnogim je grčkim kartama Zemlja prikazana s polovima, ekvatorom i klimatskim zonama. 450 p.n.e. Herodot je pisao o stalnim mjenama u Perzijskom zaljevu, taloženju mulja u delti Nila i koristi naziv Atlantik po prvi puta da bi opisao zapadno more.


Mnoge su karakteristike mora i procesi u moru poznati još u antičko doba. Kao i Herodot, Aristotel (seminar!) je mjerio dubine i proučavao sastav plićih djelova mora, te struje u Sredozemnom moru.

Posidonije je pokušao objasniti pojavu morskih doba.

  1   2   3   4   5   6

Дадаць дакумент у свой блог ці на сайт

Падобныя:

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) iconProfessor Degnan’s project will use genomic approaches on marine organisms such as sea sponges to gain the most fundamental insights into multicellular life, including human diseases and cancer whose origins can be traced back to ancient and simple marine animals

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) iconFrom Power Station to PlayStation – Taoiseach Launches EirGrid Schools Science Programme in support of Dublin City of Science 2012

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) iconPhenomenology as a rigorous science and as the science of lifeworld

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) icon6 Oct 2004/Eng 525/Tolliver

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) iconT. C. Aydin iLİ

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) iconİLİ Yetkilendirilen Hastaneler

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) iconIndice introducción I. El campo anglosajóN
«F & sf»; Astounding Science-Fiction; Analog; Amazing Science-Fiction; Obras aparecidas en librerías; Inglaterra

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) iconMeksiko ILI volas korespondi kun VI

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) iconRubu Znanosti "Solarna Joga ILI Sungazing"

Oceanografija (oceanologija ILI znanost o moru eng marine science) iconEng which one of the following four rulers was known by the Greek name Ozymandias is Shelly’s poem? Turnus Cheops Priam Ramses II art

Размесціце кнопку на сваім сайце:
be.convdocs.org


База данных защищена авторским правом ©be.convdocs.org 2012
звярнуцца да адміністрацыі
be.convdocs.org
Галоўная старонка